Disfunkcionalna patrijarhalna obitelj u Šegedinovu egzistencijalističkom romanu Djeca božja

• Authors: Lucijana Armanda Šundov

Title variants

EN

Dysfunctional patriarchal family in Petar Šegedin’s existentialist novel Djeca božja (“Children of God”)

Abstracts

EN

The article analyses Petar Šegedin’s novel "Djeca božja" using feminist theories which entail references to Sigmund Freud’s theory and present a critique of the patriarchal system, to determine the way in which gender-related questions are displayed in the narrative structure of the existentialist novel examined. Theoretical groundwork for this paper is Kate Millet’s theory according to which patriarchy is based, among other things, on ideological, biological, sociological, and religious categories; these are analyzed using the examples of male-female relationships between the characters in the novel. The objective of this paper is to show the ways in which, in Šegedin’s novel, the issues of sense and purpose of man’s existence in a dehumanized world marked by war are examined via depiction of ambivalent relationships within the family.

Keywords

HR

patrijarhat; rodne uloge; moć; egzistencijalizam; Djeca božja

EN

patriarchy; gender roles; power; existentialism; Djeca božja (“Children of God”)

• Publisher: Uniwersytet Warszawski. Wydział Polonistyki
• Journal: Zeszyty Łużyckie
• Year: 2021
• Volume: 56
• Pages: 81-95

Dates

published

2021

Contributors

author

Lucijana Armanda Šundov

• University of Split

• https://orcid.org/0000000275717765

References

• Benjamin, J. (1988). The Bonds of Love: Psychoanalysis, Feminism & the Problem of Domination. New York: Pantheon Books.
• Bogićević, M. (1961). Djeca straha i žudnje. U: Izraz 5 (2), 197–202.
• Chodorow, N. J. (1989). Feminism and Psychoanalitic Theory. New Haven and London: Yale University Press.
• Dalmatin, A. (2011). Egzistencijalistički roman u hrvatskoj književnosti. Dubrovnik: Matica Hrvatska – ogranak Dubrovnik.
• Fromm, E. (1980). Autoritet i porodica. Zagreb: Naprijed.
• Jelčić, D. (2004). Povijest hrvatske književnosti. Tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne. Zagreb: Naklada P. I. P. Pavičić.
• Jeličić, Ž. (1953). Lica i autori. Zagreb: Kultura.
• Katunarić, V. (19+84). Ženski eros i civilizacija smrti. Zagreb: Naprijed.
• Matijašević, Ž. (2006). Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan. Zagreb: AGM.
• Milanja, C. (1987). Šegedinovi egzistencijalistički romani. U: Forum 1–2, 286–325.
• Milanja, C. (2000). Šegedin, Petar. U: Nemec, K. (ur.), Leksikon hrvatskih pisaca. Zagreb: Školska knjiga, 684–685.
• Milanja, C. (2009). Biće samosti ili književno djela Petra Šegedina. Zagreb: Stajer-graf.
• Milanja, C. (2012). Šegedin, Petar. U: Visković, V. (ur.), Hrvatska književna enciklopedija, svezak 4: S–Ž. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 201–202.
• Millet, K. (2003). Sexual politics. London: Virago Press.
• Moi, T. (2007). Tekstualna/seksualna politika. Zagreb: Ženska infoteka.
• Nemec, K. (2003). Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. Zagreb: Školska knjiga.
• Palavestra, P. (1960). Đavolsko korito nesreće i zala. U: Književne novine 12, 136.
• Pateman, C. (1998). Ženski nered. Zagreb: Ženska infoteka.
• Pateman, C. (2000). Spolni ugovor. Zagreb: Ženska infoteka.
• Pavletić, V. (1995). Tajna radne sobe. Razgovori o književnom postojanju. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
• St. Erlich, V. (1971). Jugoslavenska porodica u transformaciji. Studija u tri stotine sela. Zagreb: Liber.
• Šegedin, P. (1964). Djeca božja. Rijeka: Otokar Keršovani.
• Šinko, E. (1947). Dvije knjige Petra Šegedina. U: Republika 3 (6), 405–409.
• Vučković, R. (1961). Priče o samotnicima. U: Život 10 (3), 167–171.

Identifiers

DOI

10.32798/zl.832

Biblioteka Nauki

59412610